DANI BIJELIH TRAKA U SISKU

Medžlis islamske zajednice Sisak,

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Siska i

Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-Moslavačke županije

po prvi put ove godine u našem gradu organiziraju programe ili događaje obilježavanja genocida u Prijedoru.

Riječ je o dva događaja ili programa koje organiziramo s ciljem i geslom „Da se nikada i nikome više ne ponovi“ te s tim u vezi pozivamo sve naše sugrađane da nam se pridruže.

Prvi događaj ili program je projekcija igrano-dokumentarnog filma „Prijedorsko ljeto ’92“ autora i režisera Enesa Hotića koji će nakon Zagreba, premijerno biti prikazan i u Sisku, u srijedu 28. svibnja u Kazalištu 21 (bivši Pionirac) s početkom u 19.00 h.

Ovaj igrano-dokumentarni film koji je nastajao 2 godine  utemeljen je na nekoliko potresnih priča koje oslikavaju genezu ratnih dešavanja na području općine Prijedor.

U filmu su zabilježeni autentični iskazi osoba koje su preživjele te zločine, a koji su uveliko ‘pokriveni’ rekonstrukcijom događaja. Uz rekonstrukcije događaja, korišteni su i autentični video i audiozapisi iz tog perioda, kao i snimci puštani u Hagu tokom sudskih procesa.

Posebno nam je drago što će na samoj premijeri ovog filma biti prisutan i autor Enes Hotić koji će se prije ili nakon filma obratiti sisačkoj publici.

Autor filma Enes Hotić  je za jednu novinsku agenciju jedne prilike rekao da se za  Prijedor može slobodno reći da je to Srebrenica prije Srebrenice, budući da je za vrijeme rata više od 51.000 Prijedorčana protjerano iz svojih domova, dok je 31.000 Bošnjaka i Hrvata prošlo kroz srpske logore. Više od 3.000 Bošnjaka i Hrvata je ubijeno, od čega 256 žena i 102 djece.

Kada je u pitanju namjena i cilj ovog filma, sam autor kazao je da film govori o stradanju Bošnjačkog naroda i da mu je cilj da bude amanet generacijama koje dolaze kako se strašni zločini počinjeni na području Prijedora, Srebrenice, Foče, Goražda, Sarajeva i drugih bh. gradova nikad i nikome, a pogotovo Bošnjacima, ne bi ponovili.

Drugi događaj jeste Dan bijelih traka 31. svibanj. Sisak će se ove godine, po prvi put pridružiti brojnim europskim, svjetskim ali i bosansko-hercegovačkim gradovima u obilježavanju Dana bijelih traka koji je značajan podsjetnik na ono što se desilo u Prijedoru.

Za one koji neznaju, podsjećamo kako simbolika bijelih traka dolazi iz svibnja 1992. godine, kada je Krizni štab općine Prijedor izdao naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na svoje prozore izvjese bijele čaršafe, a ako izlaze van kuće odnosno na javnim mjestima da vežu bijele trake oko ruke kako bi bili javno obilježeni kao pripadnici drugog naroda te s tim u vezi meta ubojstava, razbojstava, mučenja i silovanja što se kasnije i nažalost desilo.

Ono što je znakovito jeste da su tu metodu bijelih traka koristili nacisti 1939. godine obilježavajući poljske Jevreje.

Zato želimo oživjeti sjećanje na taj okrutan metod sa ciljem „Da se nikada više i nikome ne ponovi“.

Dan bijelih traka u Sisku bit će obilježen i organiziran na sami dan, 31. svibanj, u subotu sa mjestom okupljanja „Kod sata“ u 10.00 h. Na tom mjestu, članovi Omladinskog kluba Medžlisa Sisak okupljenima će simbolično zavezati bijele trake oko ruke te će se 10.30 h mimohodom kroz Grad, odnosno Drugu ulicu, prošetati do Tržnice „Kontroba“ gdje će se okupljenima podjeliti prigodni letci koji govore o stradanju stanovništva općine Prijedor.

Pozivamo naše drage sugrađane, bez obzira na nacionalnu pripadnost, sve one koji žele javno, na miran i dostojanstven način odaslati poruku osude ovih zločina koji su se desili u našoj nedavnoj prošlosti ali i svih zločina protiv čovječnosti, da nam se pridruže kako na samoj projekciji filma „Prijedorsko ljeto ’92“ u srijedu, 28. svibnja 2014. u Kazalištu 21 s početkom u 19.00 h, tako i na obilježavanju Dana bijelih traka 31. svibnja 2014. „Kod sata“ u 10.00 h i mirnom šetnjom do Tržnice Kontroba.

Mi ne želimo širiti, ne daj Bože, netrpeljivost ili mržnju prema bilo kome jer svaki zločin ima svoje počinioce, nalogodavce i izvršitelje, ime i prezime koji trebaju biti suđeni i osuđeni.

Naš je cilj, želja i intencija da iz respekta prema svim žrtvama podsjetimo na te stravične zločine i ukažemo kako ovaj svijet treba počivati na temeljima mira, ljubavi i prihvaćanja jednih drugih bez obzira na vjersku, nacionalnu ili drugu pripadnost.

Želimo još reći kada je u pitanju stradanje naroda u Prijedoru da je Prijedor prvi grad u BIH po broju ubistava i nestalih osoba sa 3.173 ubijenih Bošnjaka i Hrvata, a od toga 102 djece i 256 žena. Prošle godine na području Tomašice, u blizini Prijedora otkrivena je najveća masovna grobnica nakon II svjetskog rata na tlu Europe gdje se još vrši ekshumacija žrtava i pretpostavlja se da je u toj masovnoj grobnici ukopan najveći broj prijedorskih žrtava. Najveći broj koncentracijskih logora u BIH formiran je na području općine Prijedor.