Nakon pune 22 godine u Bosni i Hercegovini je utorak, 01. listopada 2013. s početkom u 09:00 h počeo Popis stanovništva  koji će dati precizne podatke o točnom broju stanovnika, etničkom sastavu te rasporedu stanovništva, ali i pružiti cjelovitu gospodarsko-socijalnu sliku zemlje. 

Na terenu je od jutarnjih sati 18.879 popisivača koji svoj posao obavljaju do 21 sat i nastavit će ga raditi do 15. listopada, kada se popis završava. Njihova je zadaća obići 24.321 popisno područje od kojih se svako sastoji od 70 do 100 kućanstava.

Uz instruktore i one koji pružaju logističku potporu za popis je angažirano gotovo 25.000 ljudi, a tiskano je više od 130 tona popisnog materijala.

Sve popisnice podvrgnute su posebnom režimu zaštite te šifriranja podataka kako bi se spriječila bilo kakva zloporaba, a pohranjuju se u posebnom skladištu u Istočnom Sarajevu.

Procjena je kako će prvi popis stanovništva u BiH nakon posljednjeg rata stajati najmanje 46 milijuna konvertibilnih maraka (23,5 milijuna eura), od čega je 7,5 milijuna eura kao pomoć osigurala Europska unija, a taj je novac namijenjen prvenstveno za honorar popisivača.

Prvi rezultati trebali bi biti objavljeni u roku od 90 dana po završetku popisa, a za cjelovitu obradu podataka trebat će i više od godine dana. 

Povodom početka Popisa stanovništva Reis-ul-ulema mr.sc. Husein ef. Kavazović uputio je poruku građanima Bosne i Hercegovine:

– Poštovani,

danas će započeti popis stanovništva u našoj zemlji. Kao građani Bosne i Hercegovine, mi smo dužni odazvati se obavezi popisivanja. Naše izvršavanje ove obaveze istovremeno će biti i potvrda našeg razumijevanja važnosti popisa za državu Bosnu i Hercegovinu, za njen napredak i za unapređenje njenog položaja u međunarodnoj zajednici. Popis stanovništva ujedno je i osnovni zakonski izvor podataka o veličini, sastavu i promjenama stanovništva jedne zemlje i bez tih podataka ne može se valjano objašnjavati društvene procese niti predviđati njihove tokove na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Naše pravo

Među pitanjima na koja ćemo kao popisivane osobe odgovarati nalazi se i pitanje vjeroispovijesti. Kao muslimani, mi znamo da je naša vjeroispovijed islamska i to ćemo kazati popisivačima. Ovo naše svjedočenje je naša vjerska dužnost, jer je svaki punoljetan i slobodan musliman dužan da javno svjedoči svoju pripadnost islamu. Bila su vremena kada je manifestiranje vjere u našoj domovini bilo zakonski zajamčeno, a politički i društveno ograničavano. Danas su građani Bosne i Hercegovine slobodni u manifestiranju vjere i uvjerenja i svojim svjedočenjem pripadnosti islamu mi ujedno svjedočimo univerzalnu vrijednost slobode vjerovanja i uvjerenja.

Popisivači će od nas, također, tražiti da odgovorimo na pitanje naše etničke, odnosno, nacionalne pripadnosti i na pitanje našeg materinskog jezika. Mi, Bošnjaci, reći ćemo da smo Bošnjaci i da je naš materinski jezik bosanski. Tako su za sebe i za svoj jezik stoljećima govorili naši preci koji su u junačkim pjesmama, vjerskim knjigama, rječnicima, putopisima i drugim izrazima svog duhovnog života osigurali trajnu prisutnost imena bošnjačkog naroda i bosanskog jezika u kulturi, riznici čovječanstva. To isto bi kazali i naši djedovi i očevi koji su bili nasilno lišeni osnovnog ljudskog prava na ime i tradiciju i kojima je tokom dvadesetog stoljeća bilo zabranjeno da sebe i svoj jezik zovu naslijeđenim vlastitim imenima. Zato naše očitovanje na popisu da smo Bošnjaci i da je naš materinski jezik bosanski nije samo naše pravo već i naš dug i obaveza prema njima.

Prije dvadeset i dvije godine obavljen je posljednji popis u našoj zemlji. Godinu po njegovom obavljanju započela je agresija na našu zemlju i na naš narod. Posljedice agresije, rata i teških ratnih zločina bila su masovna stradanja i pomjeranja stanovništva unutar Bosne i Hercegovine i izvan Bosne i Hercegovine. Kao žrtve genocida i najtežih masovnih zločina počinjenih nad jednim narodom u Evropi u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, mi smo, Bošnjaci, životno zainteresirani za tačne podatke o sebi, o stanju u kojem se sada nalazimo i o tome koliko je naše sadašnje stanje određeno prirodnim procesima, a koliko nasilnim djelovanjem rata i agresije. Zato je naš zajednički interes da se popis obavi po zakonu i u skladu s međunarodno priznatim standardima i da se svaki Bošnjak odazove obavezi popisa.

Dobra volja

Predstojeći popis ima posebnu važnost i osjetljivost za prognanike i izbjeglice u sredinama u kojima je masovnim zločinima i progonom uspostavljeno nadmoćno učešće jednog naroda u ukupnom stanovništvu. Pravedno je i značajno da se u prijeratnom prebivalištu popisuje svako ko se želi vratiti, a iz raznih razloga to još ne može trajno ostvariti. Mi vjerujemo da je to opće raspoloženje građana dobre volje u našoj zemlji, a posebno među prognanicima i izbjeglicama u svim zajednicama. I hoćemo da vjerujemo da je to način da se onemoguće u svojim namjerama oni koji žele da pomoću popisa institucionaliziraju i učine općeprihvatljivim stanje u bosanskohercegovačkom stanovništvu koje je posljedica rata i ratnih zločina. Zato pozivamo sve prognanike i izbjeglice, ne samo muslimane i ne samo Bošnjake, da se popisuju u mjestima iz kojih su izbjegli ili su iz njih prognani.

U nadi da ćete razumjeti moju namjeru i molbu, želim vam svako dobro i Božiju milost!