Pred nama je posljednji hidžretski mjesec u godini, mjesec ZUL-HIDŽDŽE, a to je mjesec petog islamskog šarta-hadža, mjesec kurbana i mjesec dobrih djela, pokornosti Uzvišenom Allahu dž.š. i ibadeta.

Čitajući hadise Allahovog poslanika o ovome mjesecu, posebno se ističe vrijednost prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta koji se čak nazivaju najboljim dunjalučkim danima u godini.

Imam Bezzar zabilježio je predaju, sa dobrim lancem prenosilaca da je Allahov Poslanik kazao: ”Najbolji dunjalučki dani su deset dana zul-hidždžeta.” Prisutni su upitali: ”Zar tim danima nije ravna borba na Allahovom putu?”, a Allahov Poslanik rekao je: ”Njima nije ravna čak ni borba na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.”

Da su ovi dani zaista odabrani, važni i najbolji dani u godini najbolje nam svjedoči činjenica da se naš Stvoritelj i Gospodar kune ili zaklinje ovim danima, a Uzvišeni Allah ne kune se osim nečim što je, također, značajno i sveto.

Tako Uzvišeni u suri Fedžr kaže: VEL FEDŽR VE LEJALIN ‘AŠR- Tako mi zore i deset noći

Poznati mufessir, dakle tumač Kur’ana, Ibn Kesir, u svome tefsiru kaže da se u ovom ajetu misli na prvih deset dana i noći Zul-Hidždžeta. On u tom mišljenju nije bio usamljen već su tako mislili Ibn Abbas, Ibn Zubejr, Mudžahid i drugi, a to bilježi od njih i prenosi imam Buharija.

Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je posvjedočio da su to najbolji ovodunjalučki dani kada je rekao u hadisu kojeg prenosi Ibbn Abas, radijallahu ‘anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ”Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže od ovih dana (misli se na deset dana zul-hidždžeta).” Ashabi su upitali: ”O, Allahov Poslaniče, čak ni džihad (borba) na Allahovom putu?” Odgovorio je: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe svojim tijelom i imetkom, pa ne vrati ništa od toga.” (Bilježi ga Ebu Davud br. 2438)

Kada su upitali velikog učenjaka Ibn Tejmijju, Allah mu se smilovao: ”Koji su dani bolji, prvih deset dana zul-hidždžeta ili posljednjih deset dana ramazana?” Odgovorio je: ”Deset dana zul-hidždžeta su bolji od posljednjih deset dana ramazana, dok su noći posljednjih deset dana ramazana bolje od deset dana zul-hidždžeta.”

Draga braćo, od Allahove dobrote i milosti  prema nama, Njegovim robovima je i to što nam je odlikovao određene dane, noći, mjesece i posebna vremena u godini kada imamo priliku kroz činjenje ibadeta, kroz svoju pokornost i svoja dobra djela približiti Mu se i zaslužiti Njegovu milost, oprost i zadovoljstvo. To bi bilo isto kada bi nam naš poslodavac rekao: Eto imaš u godini te i te dane u kojima ću ti duplo, troduplo ili višestruko plaćati satnicu ili dnevnicu ako budeš marljivo i što bolje i efikasnije radi. I naravno, svako od nas bi se iz petnih žila potrudio da što produktivnije i bolje radi te dane kako bi ostvario ono što inače nemože u drugim danima. Tako i nama naš Gospodar nudi kroz ove odabrane dane priliku da Mu se više približimo našim dobrim djelima, pokornošću i ibadetom. Ko bi htio takvu priliku propustiti?! Zar ima neko ko ne bi želio duple, troduple sevabe.

Možda se pitamo zašto su ovi dani, ovih prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta najvrijedniji dani u godini, po čemu su oni tako posebni, odlikovani?

Na prvom mjestu, posebnost ovih dana se ogleda u tome što se u tim danima izvršava peti islamski šart, hadž, po čemu je i mjesec zul-hidždže dobio ime.

Hadž je jedini obred, propis, islamska dužnost koji u sebi objedinjuje tjelesni i materijalni ibadet. Što to znači? Znači da čovjek ulaže tjelesni napor odnosno svojim tijelom i pokretima čini ibadet Uzvišenom Allahu kroz činjenje hadžskih obreda, a ujedno je i materijalni ibadet jer čovjek daje znatna novčana sredstva da bi otišoa na hadž. Kod drugih islamskih propisa to nije slučaj kao npr. namaz je samo tjelesni ibadet kaop i post, zekat je materijalni ibadet dok hadž kao posljednji objedinjuje i tjelesni i materijalni ibadet.

Interesantno je kako je posljednji hidžretski mjesec zul-hidždže, a i hadž je posljednji islamski šart kojim zaokružujemo sve svoje ibadete kao što posljednjim mjesecom zaokružujemo godinu.

U mjesecu zul-hidždžetu se nalazi najodabraniji dan u godini, to je deveti dan zul-hidždžeta, dan prije Kurban-bajrama koji ustvari predstavlja hadž,a to je dan Arefata.

Na dan Arefata sve hadžije se okupe na jednom mjestu veličajući, slaveći Allaha dž.š. i upućujući svoje najintimnije dove. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: Hadž je Arefat, a što nam govori o dvije stvari, prvo; da hadž nije valjan bez stajanja na Arefatu i ničim se nemože iskupiti i popraviti hadž bez stajanja na Arefatu i drugo, suština, bit hadža je u stajanju na Arefatu. Jer Arefat je mjesto velike simbolike, pouke i poruke. Postoje predaje prema kojima je Arefat dobio ime po tome što su se tu upoznali Adem i Hava (od arapskog arefe: znati, upoznati), što znači mjesto prvih početaka ljudse zajednice i čovječanstva. Drugi, pak, kažu da je Arefat dobio ime po tome što ljudi na njemu priznaju svoje grijehe (od arapskog i’terefe: priznati), te navode i mišljenje kako je značenje Arefata: spoznaja ili vrh spoznaje. Ono što je pouka i poruka Arefata jeste da prizor stajanja milijuna hadžija na Arefatu neodoljivo podsjeća na prizore stajanja ljudi na Sudnjem Danu.

O vrijednosti dana Arefata dovoljno je citirati hadis u kojem nas Vjerovjesnik, obavještava: “Nema dana u kojem Allah oslobodi više robova od Vatre, kao što je Dan Arefata. Allah se toga dana približi, a zatim se njima hvali melekima i kaže: ‘Šta žele ovi ljudi?’” (hadis)

Također, se prenosi od Allahovog Poslanika a.s. da je rekao: „Nikada šejtan nije manji, poniženiji, udaljeniji od dobra i ljući kao što je to na dan Arefata. A to je radi toga sto vidi kako silazi Allahova milost i što Allah oprašta velike grijehe…” (imam Malik u djelu El-Muwetta).

Subhanallah, zamislite vrijednost ovoga dana. Dan u kojem Uzvišeni najviše oslobodi ljudi vatre, dan u kojem je šejtan najponiženiji i ima još jedan hadis u kojem nam poslanik Muhammed a.s. poručuje: “Najbolja dova je na dan Arefata. Najbolje riječi koje sam ikada izgovorio ja i poslanici prije mene su: Lailahe illallah wahdehu la šerike leh.

Zato je dan Arefata najvažniji i najbolji po svojoj vrijednosti dan u godini. Blago li se našim hadžijama koji će na taj dan stajati na ovom mubarek mjestu. Međutim, za nas koji nismo sretnici da ove godine idemo na hadž, Uzvišeni nas nije ostavio bez nagrade.

Poslanik nas obavještava: “da post na dan Arefata briše grijehe iz godina koja je prosla i godine koja dolazi.” (Muslim).

Subhanallah, koja nagrada za jedan dan iskrenog i skrušenog posta. Netko će se zapitati, dobro jasno mi je da se brišu manji grijesi iz prošle godine ali kako da se brišu i grijesi godine koja dolazi jer bi to moglo značiti da postim na dan Arefata pa da griješim koliko želim jer će mi se sce oprostiti. Naravno, u našoj vjeri nema zloupotrebe. Djela se cijene prema namjerama. Nemože čovjek zanijjetiti da će postiti dan Arefata sa namjerom da može griješiti u godini koja dolazi i time se očistio. Značenje ovoga hadisa je da će Uzvišeni sačuvati čovjeka da čini manje grijehe u godini koja dolazi.

Pored hadža, pored dana Arefata kao najboljeg dana u godini, u prvoj polovici mjeseca Zul-hidždžeta, u njegovom desetom danu propisano je i klanje kurbana kao način približavanja našem Stvoritelju. I po tome su ovi dani najodabraniji, najvažniji i posebni.

Najbolje kako se mogu ovi dani provesti jeste kroz hadž. Šta je s nama koji nismo ti sretnici da ove godine budemo Allahovi gosti. Kako provesti ove dane i približiti se našem Gospodaru, steći nagradu u ovim danima?

Prvo, paziti na namaz. Iako nam je namaz svakodnevni propis, posebno u ovim danima je poželjno klanjati koju nafilu.

Zatim, post. Pohvalno (sunnet) je postiti prvih devet dana zul-hidždžeta. Jedna od supruga Allahovog Poslanika kazala je: ”Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.”

Ukoliko se nemože postiti devet dana zul-hidždžeta, onda bar dan Arefata ili Ašuru zbog velike vrijednosti, a to je dan prije Kurban-bajrama, odnosno u petak, 03.10. Ovo su dani tekbira, tahlila i tahmida što znači da u ovim danima, treba što više zikr činiti donoseći tekbire, riječi ALLAHU EKBER, zatim tahlile, a to su riječi LA ILAHE ILLELLAH i tahmide, a to je riječ ELHAMDULILLAH.

Prenosi nam imam Buharija kako su u vrijeme deset dana zul-hidždžeta izlazili Ibn Omer i Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhum, na pijace pa bi donosili glasno tekbire, čuli bi ih ljudi pa bi i oni činili isto.”

Klanje kurbana je najbolje djelo koje možemo učiniti na Kurban-bajram

Kaže Poslanik, s.a.w.s,:
”O ljudi koljite kurban i računajte na Allahovu nagradu za tu žrtvu, jer kurbanska krv kako pada na zemlju, tako se i prima kod Allaha, dž.š..” (At-Taberani)

Draga braćo, pred nama su dakle, najvrijedniji dani u godini, po imamu Tejmiji, vrijedniji čak i od deset posljednjih dana ramazana. To su dani veličansvenog hadža, mjesec u kojem je najbolji dan, dan Arefata, to su dani posta, dani naše žrtve (kurbana), dani tekbira, tahlila i tahmida.

Nemojmo ove dane prokockati, nemojmo dozvoliti da ovi dani za nas i naše ukućane budu isti kao i svi ostali. Učinimo ove dane posebnijim, odabranijim, pojačajmo naše ibadete u njima, jer Uzvišeni Allah se kune tim danima, nagrade su velike, nagrade su odabrane, postimo ove dane koliko možemo, postimo bar na dan Arefata, pred nama je prilika za približavanje našem Gospodaru, pred nama je prilika za postizanje oprosta za ovu i narednu godinu…

Molim Uzvišenog Allaha dž.š. da budemo svjesni vrijednosti ovih dana, da nas približi dobrim djelima u ovima danima, pojača nađšu bogobojaznost i uveća našu želju i potrebu za ibadetima.