Središnje knjižnice nacionalnih manjina dio su programa narodnih/gradskih knjižnica, koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dob stanovništva svoga područja/zajednice, pa tako i nacionalne manjine u njihovim specifičnim potrebama.

Program središnjih knjižnica nacionalnih manjina uključuje: nabavu na jezicima manjina, osiguravanje korištenja knjižne i neknjižne građe, tribine i predavanja, izložbe, kao i međuknjižničnu posudbu, s obzirom na to da je riječ o središnjim knjižnicama, koje trebaju na djelotvoran način osiguravati knjižnične usluge pripadnicima manjina i izvan sjedišta središnje knjižnice.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz travnja 2000. u djelokrug Ministarstva kulture ušli su programi središnjih knjižnica nacionalnih manjina koji su se dotad pratili i financirali u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici putem Vladinog ureda za nacionalne manjine.

Ministarstvo kulture osigurava sredstva za plaće djelatnika u središnjim knjižnicama nacionalnih manjina te sredstva za realizaciju programa tih knjižnica.

Nakon osnovanih 9 središnjih knjižnica nacionalnih manjina u Hrvatskoj i to: mađarske, češke, slovačke, austrijske, talijanske, albanske, rusinske i ukrajinske, srpske, slovenske na red je došla i Središnja knjižnica bošnjačke nacionalne manjine koja je svoj prostor i sjedište dobila u Sisku, gradu otvorenih vrata za multikulturalnost, multikonfesionalnost i mjesto ugodnog življenja za Bošnjake.

29.ožujak/mart 2014., ostat će zabilježen i upisan u anale Bošnjaka i muslimana Siska kao dan najvažnijeg kulturnog događaja kroz svečano otvorenje Središnje knjižnice bošnjačke nacionalne manjine u sklopu Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac u sisačkom naselju Caprag. Tome je prethodilo nekoliko intenzivnih godina rada i afirmacije bošnjačkih kulturnih aktivnosti kroz različite promocije, književne večeri u sklopu Narodne knjižnice i čitaonice ali i posljednja posjeta delegacije grada Siska Sarajevu gdje je bila završnica dogovora oko suradnje na polju doprinosa u podršci osnivanja Središnje knjižnice Bošnjaka s čim je u vezi nekoliko respektabilnih kulturnih i naučno-obrazovnih institucija u Sarajevu iskazalo bezrezervnu podršku potvrdivši to kroz donaciju određenog fundusa knjiga i odabranih naslova za početak rada Središnje knjižnice.

I dočekali smo subotu, 29. ožujak/mart, sunčan dan, dan kada su Bošnjaci grada Siska doživjeli svoj kulturni preporod, kulminaciju svoje dugogodišnje afirmacije, predanosti i rada u različitim kulturnim sferama zbog čega je Sisak od strane Ministarstva kulture RH prepoznat kao mjesto gdje će se smjestiti Središnja knjižnica bošnjačke nacionalne manjine.

Izaslanica ministrice kulture Jelena Glavić-Perčin, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić-Baniček, zamjenici sisačko-moslavačke županice Zdenko Vahovec i Ivan Nekvipil, potpredsjednica Skupštine SMŽ-e Sabina Ferderber prisustvovali su ovom vrlo važnom trenutku za sve Bošnjake te su u prostorijama Središnje knjižnice BNM čiji je interijer ambijentalno podsjećao na bosansku sobu sa “knjigama” u glavnoj ulozi, pozdravili drage goste iz BIH koji su se potrudili doći u Sisak posvjedočiti i pozdraviti ovaj veliki dan za kulturnu afirmaciju Bošnjaka u Sisku.

Poseban drag gost iz Sarajeva bio je Gradimir Gojer, zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća grada Sarajeva koji je osobno iz svog književnog fundusa donirao 100 naslova knjiga, zatim dekan Fakulteta islamskih nauka prof.dr.sc.Ismet Bušatlić, predsjednik Kantonalne i Univerzitetske biblioteke u Bihaću Ratko Knežević, direktor Biblioteke u Tešnju mr.sc.Esmir Bašić, direktor Biblioteke u Kaknju Senad Čišija te brojni drugi domaći gosti koji su uljepšali i oplemenili ovaj značajni događaj.

Nakon riječi dobrodošlice od strane gradonačelnice Kristine Ikić-Baniček u prostorijama Knjižnice, pristupilo se kratkom razgledavanju i naravno ispijanju “bosanske kahve” čija je slatkoća podsjetila na slatkoću ovog trenutka.

Potom se uputilo prema Domu INA Rafinerije gdje je upriličena Donatorska konferencija za Središnju knjižnicu Bošnjaka Hrvatske pod sloganom “Gdje je knjiga, tu je moj dom”, a tim povodom održan je zanimljiv i dinamičan kulturno-umjetnički program kojeg su uprizorili Ženski pjevački zbor “Bulbuli” iz Zagreba, Ansambl “Bosana” iz Zagreba, BKUD “Nur” iz Siska te omiljeni i vrlo rado viđen vokalni interpretator i ljubitelj sevdalinki Pavao Anić. Posebne ovacije i dojmove publike dobio je Dječiji “ZVRK TEATAR” KDBH-a Preporod iz Zagreba zanimljivom naracijom i interpretacijom odlomka o Ajvaz-dedi pod ravnanjem dramaturga i pisca Rusmira Agačevića.

Tijekom Donatorske večeri, vrsni pjesnik i glumac Enes Kišević publiku je osvježavao odabranim recitalima bosansko-hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Na samom početku programa, Ismet Isaković, glavni urednik Preporodovog Journala evocirao je uspomene na 2005. godinu kada su počele prve promocije izdavaštva KDBH Preporod u Narodnoj knjižnici i čitaonici što je pokrenulo na neki način inicijativu za formiranje posebnog Odjela u sklopu Knjižnice.

Gradonačelnica grada Siska istakla je te večeri: Drago mi je da vas ovom prigodom mogu sve pozdraviti, a našim donatorima zahvaliti na pomoći u opremanju Središnje knjižnice Bošnjaka u Hrvatskoj.  Ponosna sam što se Sisak pridružio društvu od samo desetak gradova u Hrvatskoj koji su u okviru Programa osnivanja središnjih knjižnica nacionalnih manjina Ministarstva kulture Hrvatske, pokrenutom 2000. godine, uspjeli ostvariti nabavu knjižnične građe na jezicima manjina – rekla je gradonačelnica.

Zamjenik županice Zdenko Vahovec pohvalno je govorio o Bošnjacima kroz društveni i politički angažman i dinamične aktivnosti s kojima oplemenjuju grad i Županiju.

Zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva Gradimir Gojer bio je pod posebnim impresijama doživljenim te je poručio kako će mu biti želja da sarajevskog Želju dovede u Sisak na prijateljsku utakmicu sa Segestom.

Na kraju večeri, uručene su Zahvalnice čelnicima institucija koje su donacijama knjiga opremili Središnju knjižnicu Bošnjaka u Sisku.